Većina pčelara interes nalazi u razvojnoj Mjeri 6

Objavio in Ostale Novosti, Vijesti on 19/10/2015Komentari isključeni

Mala dvorana paviljona 8a Zagrebačkog VelesajmaMeđunarodnog sajma alternative i zdravog životaMystic bila je premala za sve one koji su u subotu htjeli poslušati predavanje Dražena Svečnjaka, voditelja službe za financijsko upravljanje i kontrolu provedbe programa ruralnog razvoja iz Ministarstva poljoprivrede koji je brojnim okupljenim pčelarima održao predavanje na temu Mjere ruralnog razvoja – naglasak na pčelarstvo.

Program ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020. vrijedan je oko 2,4 milijarde eura, a njime je definirano 16 mjera koje za cilj imaju povećanje konkurentnosti hrvatskog šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima uopće.

Za one koji nisu u sustavu PDV-a, PDV je prihvatljiv trošak

Riječ je o programu koji 85% financira EU, a 15% RH. Kako EU daje više novaca, ona ima i više zahtjeva, što često frustrira naše ljude, ne samo korisnike, već i nas u Mnistarstvu poljoprivrede jer nismo o mogućnosti realizirati neke od naših ideja“, rekao je Svečnjak kojeg su pčelari nakon predstavljanja svojih mjera zasuli svojim pitanjima.

Većinu je zanimalo mogu li aplicirati za sredstva iz mjera ruralnog razvoja ako nisu u sustavu PDV-a. “Mjere ruralnog razvoja ne diskriminiraju pčelare koji nisu u sustavu PDV-a. Razlika je u tome što se, ako ste u sustavu PDV-a, PDV ne računa kao prihvatljiv trošak, dok je za one koji nisu u sustavu PDV-a PDV prihvatljiv“, rekao je.

Sredstva za razvoj projekta dijelom moraju biti unaprijed osigurana

Jedno od pitanja koje najviše muči pčelare, a i druge poljoprivrednike je trebaju li sami osigurati sredstva za razvoj projekta prije nego što apliciraju za mjere ruralnog razvoja.

Svi oni koji žele aplicirati na sredstva iz mjera ruralnog razvoja moraju biti svjesni činjenice da prije nego što započnu s projektom, moraju imati novac na računu. Za razliku od IPARD-a kada je novac sjedao na račun nakon dovršenja projekta pa su mnogi korisnici morali dizati kredite kako bi krenuli s projektom, ovdje nije potrebno imati sav novac na početku, ali potreban je dio. Na primjer kod podmjere 6.4. korisnik na početku ima pravo na polovicu sredstava, ali za tu polovicu sredstava mora imati bankovnu garanciju da će zaista realizirati projekt. To nije potrebno za podmjere 6.1., 6.2. i 6.3.

Desetak pčelara u RH se mogu prijaviti za podmjeru 4.2

Pčelari su i ovaj put iskazali ogorčenost zbog zahtjeva EU koje prema njihovom mišljenju ne može nitko ispuniti, osim velikih tvrtki koje mogu platiti stotine tisuća kuna za razne agencije koje se bave izradom projekata.

Razumijem frustracije naših pčelara. Čak i neki fakultetski obrazovani ljudi koji su sami sudjelovali u izradi mjere ne bi znali napraviti cijelu dokumentaciju. Olakotna okolnost je što mjere ruralnog razvoja priznaju 10% troškova za usluge konzultanata i agencija što bi korisnicima moglo pomoći u apliciranju za sredstva. Iako je dosta pčelara iskazalo interes za podmjeru 4.2. Potporu za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda, činjenica je da u Hrvatskoj ima možda desetak pčelara koji se mogu prijaviti na tu mjeru.

Većina pčelara ima mogućnost prijave za Mjeru 6

Riječ je o mjeri koja ima za cilj povećanje vrijednosti proizvoda primarne poljoprivredne proizvodnje, kako za primarne poljoprivredne proizvođače, tako i za one kojima je prerada poljoprivrednih proizvoda isključiva djelatnost. Kako u toj mjeri proizvođači apliciraju za milijune eura, pravila su jako stroga i teško će se dogoditi da nekom malom proizvođaču budu odobrena ta sredstva. Svi ostali, a to je većina hrvatskih pčelara svoj interes bi trebali naći u Mjeri 6, razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja gdje mogu aplicirati za sredstva vrijednosti do 200 tisuća eura.

 

Izvor: http://www.agroklub.com/pcelarstvo/vecina-pcelara-interes-nalazi-u-razvojnoj-mjeri-6/21157/

Autorica: Ivana Jurišić